Rüdiger Rossig | Journalist | Novinar

Unatoc njemackim kritikama Hrvatska ce vjerojatno 1. srpnja 2013. postati clanica Europske unije. Ali, to nece biti oproštaj od Balkana, smatra Rüdiger Rossig

Ako je vjerovati tamošnjim medijima, mnoge Hrvatice i Hrvati imaju dojam da ih je Njemacka iznevjerila. Njemacki politicari, tako pišu mediji, ne propuštaju ni jednu priliku da bi Hrvatskoj nešto prigovarali - umjesto da naglašavaju uspjehe te zemlje u pripremama za pristup Europskoj uniji.

Primjerice dr. Norbert Lammert. Sredinom listopada je ovaj kršcanski demokrat i predsjednik njemackog Bundestaga u jednom intervjuu berlinskim novinama "Welt am Sonntag" doveo u pitanje skori pristup Hrvatske Europskoj uniji. Najnoviji izvještaj Europske komisije pokazuje da ta zemlja još nije zrela za pristup, rekao je on.

Spustite loptu, Hrvatice i Hrvati! Predsjednik Bundestaga Lammert nema ništa protiv vas. "Hrvatska je vec ispunila velik dio pristupnih kriterija", rekao je on samo nekoliko dana nakon intervjua u "Weltu" prilikom podijske diskusije Zaklade Heinricha Bölla. A onda je uslijedio cak jedan kompliment: "Po tomu ta zemlja bolje stoji od nekih drugih pristupajucih zemalja kad su bile pred clanstvom."

Da se greške ne ponavljaju

Lammert je izricito odbacio raspravu o pomicanju hrvatskog termina pristupanja. S pravom, jer preostali deficiti su tehnicko-administrativne naravi. Radi se o više granicnih nadzornih tocaka, poboljšanju pravosuda i uprave, privatizaciji brodogradilišta - konkretno deset tocaka. U prethodnom izvještaju ih je bilo još 49.

Da Lammert od Hrvatske zahtijeva ispunjavanje i preostalih deset pristupnih uvjeta, to je opravdano ne samo s gledišta EU-a. I u interesu je Hrvatica i Hrvata da se ne ponavljaju greške koje su ucinjene kod nekih drugih zemalja.

U slucaju Bugarske i Rumunjske ispunjavanje dogovorenih kriterija nije dovoljno provjeravano prije pristupa. Nakon toga tamošnje politicke snage, koje su vec i ranije nevoljko gledale na stroge kriterije EU-a, nisu imale motivacije da svoje zemlje dalje reformiraju u smislu EU-a. Posljedica je da su te dvije zemlje u svakom pogledu - od placa preko borbe protiv korupcije do pravosuda - na zacelju EU-a.

Dobar napredak

S obzirom da EU to zna od tada je puno toga promijenjeno u pristupnom postupku. Primjerice, izvještaj o napretku, na koji se odnosila Lammertova izjava, dio je novog monitoringa po kojem Europska komisija mora svakih šest mjeseci do pristupa nove clanice izvještavati, što još mora biti ucinjeno. Hrvatska je dosad bravurozno prolazila tu proceduru. I nitko ne sumnja u to da ce do 1. srpnja biti odradene i posljednje tocke s popisa.

Neovisno o tomu je predsjednik njemackog Bundestaga kod još jedne tocke u pravu: nakon pristupa Hrvatske, EU treba stanku kod širenja, jer ima unutarnjih poteškoca. Ocito ne funkcionira zajednica nekoliko clanica sa zajednickom valutom, bez zajednicke vlade, zajednickog poreznog sustava i zajednicke proracunske discipline. Gospodarsku mora pratiti politicka integracija - prije nego što budu primljene nove clanice.

Slušajte dobro, Hrvatice i Hrvati! Vi cete 1. srpnja iduce godine biti gradanke i gradani Europske unije. Ali, što ce biti s onima koji ostaju? Imaju li Bosanci i Hercegovci, Kosovari, Makedonci, Crnogorci i Srbi takoder EU-perspektivu? I ako imaju, kada? I što bi oni trebali u meduvremenu ciniti?

Zadaca za Hrvatsku

Oko toga pitanja bi se trebala vrtjeti diskusija u Hrvatskoj - a ne oko populisticke interpretacije rijeci politicara, cak i aoko oni dolaze iz mocnih zemalja s kojima se Hrvatice i Hrvati osjecaju prijateljski povezani. U politici se ne radi o osjecajima. Ni o prijateljstvu. Pogotovo ne o ljubavi. Radi se o interesima. To znaci kod dobre europske politike: o dugorocnim interesima svih Europljana.

Bit ce posla, Hrvatice i Hrvati! Vaš bivši predsjednik Stjepan Mesic je potpuno u pravu kad vašu ulogu u Europskoj uniji ovako opisuje: vi biste trebali za vrijeme predstojeceg razdoblja konsolidacije EU-a vrata EU-a držati otvorena za vaše susjedne zemlje. Jer, to ce nam svima koristiti: Hrvatskoj, njezinim susjedima - i zajednickoj Europi.

AUTOR: Rüdiger Rossig je novinar i strucnjak za povijest jugoistocne Europe iz Berlina. Pocetkom 1990-etih godina radio je kao urednik u berlinskim dnevnim novinama taz (die tageszeitung), a bio je nadležan za izvještavanje s Balkana. Kasnije je radio za UN i OESS u Zagrebu i Sarajevu. 2008. je berlinski "Archiv der Jugendkulturen" objavio njegovu knjigu "Ex-Jugos" o doseljenicima sa zapadnog Balkana u Njemacku.

Text auf Deutsche Welle